Ogledi strnih žita se postavljaju u kontinuitetu od 2004. godine na različitim proizvodnim lokalitetima strnih žita. U tom periodu realizovano je preko 20 sortnih ogleda u kojima je ispitivano preko 200 sorti strnih žita (pšenice, ječma, tritikalea i dr.). Ovi ogledi su realizovani u saradnji sa preko 20 sjemenskih kuća kako domaćih, tako i inostranih. Osnovni cilj postavljanja ovih ogleda je iznalaženje najadaptabilnijih sorti žita za pojedine regione uzgoja. Pored prinosa, kao jednog od najvažnijih parametara proizvodnje, ispitivane su i ostale sortne i proizvodne osobine koje značajno utiču na izbor sorte.
Sve podatke do kojih se došlo kroz ova ispitivanja možete naći ovdje:
Sve podatke do kojih se došlo kroz ova ispitivanja možete naći ovdje:
Višegodišnji prinos strnih žita
2022.
2020.
2019.
I u ovoj godini su postavljena 4 sortna ogleda strnih žita na već poznatim lokalitetima: Bijeljina, Draksenić, Kladari i Nova Topola. Proizvodna godina je bila teška, prije svega kada se radi o vremenu sjetve. Sjetva svih ogleda je obavljena u novembru mjesecu, što je sigurno dovelo do umanjenja prosječnih prinosa. U ogledima su se našle 62 sorte pšenice, ječma i tritikalea. Ogled u Kladarima (Đuro Cvijić) je pretrpio velike štete od grada i vjetra, te je kao takav proglašen neuspjelim, a na ostalima je izvršeno javno vaganje i dobijeni su rezultati koji se mogu smatrati prosječnim za proizvodna područja na kojima su postavljeni. Prosječan prinos pšenice na tri ogleda je 6.818 kg/ha, a maksimalni prinos jedne sorte je 9.355 kg/ha. Veliki raspon prinosa bi trebao biti motiv poljoprivrednim proizvođačima da biraju, jer uz primjenu istih ili sličnih agrotehničkih mjera pravilnim izborom sorte može se dobiti značajno veći prinos.
2018.
U 2018. godini su na površini od preko 10 ha relizovana 4 ogleda strnih žita u kojima je ispitivano 65 sorti pšenice, ječma, tritikalea, zobi. Ova proizvodna godina je bila komplikovana kada je proizvodnja strnih žita u pitanju. Ovdje se prije svega misli na period u vrijeme predsjetvene pripreme zemljišta. Problemi oko pripreme zemljišta su prouzrokovali nešto kasniju sjetvu, što je u kombinaciji sa sušnim periodom u vrijeme nalijevanja zrna dovelo do umanjenja prinosa, kako na ogledima tako i na proizvodnim parcelama poljoprivrednih proizvođača. Kod analize prinosa po lokacijama jasno se mogu uočiti razlike između lokaliteta, a sve kao posledica kvalitete zemljišta i ostalih agroekoloških uslova. Isto tako, analiza po sortama jasno govori da postoje velike razlike u adaptabilnosti pojednih sorti na uslove uzgoja, o čemu bi poljoprivredni proizvođači morali da vode računa.
