Sadnja i zaštita crvenog luka u plasteniku

Prije početka same osnovne obrade na površinama gdje nisu bili plastenici poželjno je izvršiti đubrenje stajnjakom u količini od 30 do 40 tona po hektaru ili mineralnim đubrivima formulacije 1:1:1 ili 1:2:3 u količini od 600 do 800 kilograma po hektaru, što su uobičajne količine primjene. Količine primjene đubriva najbolje je prilagoditi prethodno urađenoj analizi zemljišta. Osnovna obrada se sastoji iz zaoravanja organskog ili mineralnog đubriva. Dodatna obrada vrši se odmah poslije osnovne tanjiranjem ili frezanjem. Dodatna obrade se vrši dok ne postignemo mrvičasto – graškastu strukturu zemljišta veličine zemljišnih frakcija od 0,5 mm do 5 mm.

Sadnja lukovice ili arpadžika počinje počekom oktobra i može trajati do kraja novembra u zavisnosti da li želimo ranu proizvodnju luka ili srednje ranu. Luk se može saditi na par načina:

Prvi način: sadnja u gredice/trake sa međurednim rastojanjem od 10 do 12 cm i rednim rastojanjem od oko 5 cm. Na ovaj način utrošak lukovice po metru kvadratnom iznosi od 3 do 4 kilograma, a dok je utrošak arpadžika oko 0,5 kilograma.

Drugi način: sadnja u gredice/trake sa međurednim rastojanjem od 10 do 12 cm i bez rednog rastojanja. Kod ovog načina utrošak lukovice po metru kvadratnom iznosi od 6 do 7 kilograma, dok je utrošak arpadžika oko jedan kilogram. Ovo je ujedno i najzastupljeniji način sadnje.

Treći način: sadnja bez rastojanja kako rednog tako i međurednog. U ovom sistemu sadnje utrošak lukovice po metru kvadratnom iznosi od 18 do 20 kilograma za gore navedenu kalibraciju. Na ovaj način se ne preporučuje sadnja arpadžika, prvenstveno zbog njegove sitne kalibracije tako da bi sklop bio pregust i dolazilo bi do potpaljivanja čime bi se prinos znatno smanjio. Sve navedene količine zavise od kalibracije sadnog materijala, tako da primjenjene količine mogu biti veće ili manje od navedenih iznosa.

Isto tako, sadnja luka u plasteniku se može vršiti iz sjemena sijačicom za sitno sjeme. Međuredni razmak ostaje isti oko 10 centimetara, a redni od 3 do 4 cm. Gustinu sklopa treba prilagoditi tipu plastenika i procentu klijanja sjemena. Poslije sadnje vrši se navodnjavanje i zaštita zemljišnim herbicidom koji suzbija jednogodišnje uskolisne i širokolisne korove. Navodnjavanje je uvijek bolje uraditi prije zaštite iz razloga što poslije navodnjavanja dolazi do razgradnje krupnijih frakcija zemljišta i stvara se bolja prijanjajuća podloga za herbicid koji djeluje na bazi filca i suzbija korove u fazi klijanja i nicanja.

 

Poslije sadnje luka iz sjemena vrši se tretiranje zemljišta herbicidom na bazi pendimetalin-a koji suzbija jednogodišnje uskolisne i širokolisne korove u fazi klijanja i nicanja.

 

Zaštita luka u fazi do tri lista 

  • Plemenjača luka i lisna pjegavost luka fungicidi na bazi: boksalid-a, piraklostrobin-a, hlorotalonil-a i dr.
  • Lukova muva insekticidi na bazi: dimetoat-a, bifentrin-a i dr.

Zaštita luka se vrši u fazi od dva do tri razvijena lista gore navedenim fungicidima i insekticidima. Ova, prva zaštita, je veoma bitna da bi dobili nezaraženu biljku koja može dati maksimalan potencijal rodnosti. Kod proizvodnje mladog luka najbitnije je da imamo nezaražen list, koji je zelene boje, čvrst i bez tragova plemenjače i pjegavosti. Isto tako, ako je biljka zaražena njen konačni prinos je manji pa samim tim i cijena koštanje je veća, a naša dobit manja. Zato je preventivna zaštita i konstantno praćenje uvijek najbolji način suzbijanja zaraze. Isto tako, obavezno je i svakodnevno provjetravanje plastenika kojim se smanjuje vlažnost i temperatura u plasteniku. Povišena relativna vlažnost vazduha i povišena temperatura su idealni uslovi za razvoj patogena i bolesti. Trebamo uzeti u obzir temperature u samom plasteniku, a ne vanjske temperature i na osnovu toga odrediti momenat primjene zaštite. Početak životnog ciklusa patogena znatno prije počinje u zaštićenom prostoru nego na otvorenom, a razlog tome je upravo temperatura koje je uvijek viša u odnosu na vanjsku temperaturu. U zavisnosti od vremena sadnje, nicanje luka bi trebalo biti prije zimskih temperatura kao i sama zaštita. Ne preporučuje se vršenje zaštite na niskim temperaturama (temperature manje od 10 stepeni Celzijusovih).

Zaštita luka u fazi od tri do šest listova

  • Plemenjača luka i lisna pjegavost luka fungicidi na bazi: boksalid-a, piraklostrobin-a, mankozeb-a, metalaksil-a, difenokonazol-a i dr.
  • Lukova muva insekticidi na bazi: acetamiprid-a, dimetoat-a, tiametoksam-a, deltametrin-a i dr.
  • Uskolisni i širokolisni korovi herbicidi na bazi: klopiralid-a, kletodim-a, oksifluorfen-a, fluroksipir – meptil-a i dr.

U zavisnosti od proizvođača navedene aktivne materija mogu se korisiti kao pojedinačne ili u kombinaciji. Navedena zaštita luka se primjenjuje u zaštićenom prostoru, a i na otvorenom polju. Bitno je da se zaštita luka radi po fazama razvoja kako ne bi imali zaraženu biljku. Isto tako, koncentracije i količine zaštitnih sredstava se prilagođavaju fazi razvoja biljke i preporukama proizvođača.

 

 

 

Ostavite odgovor