Pljesnivost klipa kukuruza

ružičasta pljesnivost

Ružičasta pljesnivost kukuruza

Pljesnivost klipa predstavlja glavni problem koji se javlja pri proizvodnji i skladištenju kukuruza. To je jedno od najštetnijih parazitskih oboljenja, čiji su uzročnici gljivice iz roda Fusarium, Penicillium i Aspergillus. Štetna jedinjenja koja nastaju kao produkt njihovog metabolizma nazivaju se mikotoksini. Oni imaju izrazito mutageno, genotoksično i kancerogeno dejstvo, i stoga je vrlo važno uočiti prisutnost pomenutih gljivica i takav kukuruz potpuno izbaciti iz prerade za ishranu ljudi i životinja.  Najčešći mikotoksini koje stvaraju ove gljivice na kukuruzu su iz skupine fumonizina, ohratoksina, zearalenona, trihotecena i dr.

Pljesnivost klipa se javlja pred kraj vegetacije u polju ili tokom čuvanja na uskladištenom kukuruzu. Simptomi oboljenja se različito ispoljavaju i u najvećoj mjeri zavise od vrste prouzrokovača. Česte su i miješane infekcije od nekoliko gljivica, pogotovo u neuslovnim skladištima.

Najvažniji uzročnici su gljivice iz roda Fusarium :

Fusarium graminearum, izaziva oboljenje ružičastu pljesnivost kukuruza. Prohladno i vlažno vrijeme poslije svilanja pogoduje razvoju bolesti. Simptomi se pojavljuju na vrhu ili pri osnovi klipa, a između redova oboljelih zrna formira se karakteristična bijeloružičasta micelija, koja sljepljuje svilu i komušinu za klip. Pojavom bijeloružičaste micelije bolest se vrlo lako raspozna.

Fusarium moniliforme  i F. Subglutinans, izaziva oboljenje fuzariozna pljesnivost kukuruza. Toplo i suvo ljeto povoljnije je za širenje fuzarioze klipa. Simptomi se obično javljaju na pojedinačnim zrnima ili grupi zrna, preko kojih se obrazuje brašnasta navlaka, bjeličasto krem boje. Ovo oboljenje se često javlja na oštećenim dijelovima klipa od kukuruznog moljca ili od grada.

Pored gljivica iz roda Fusarium, pljesnivost na kukuruzu mogu izazvati i druge gljivice iz rodova Aspergillus i Penicillium. Obično naseljavaju mehanički oštećena zrna kukuruza, stvarajući karakteristične prevlake. Gljivice iz roda Aspergillus obrazuju crnu ili zelenkastožutu prevlaku na zrnima, dok gljivice iz roda Penicillium formiraju prevlake zelene ili plavičastozelene boje. Aspergillus vrste uglavnom stvaraju mikotoksine iz skupine ohratoksina, aflatoksina, patulina i dr. Penicillium vrste uz ove stvaraju i mikotoksine grizeofulvin, pencilinsku kiselinu i dr.

Gljivice, koje izazivaju pljesnivost klipa kukuruza, redovno su prisutne u prirodi. Intenzivnija pojava pljesnivosti zavisi od osjetljivosti hibrida, vremenskih prilika tokom vegetacije, količine azota u zemljištu, vlažnosti klipa u vrijeme berbe i od uslova skladištenja.  Zaražene klipove neophodno je odbaciti, što dovodi do direktnih gubitaka u proizvodnji. Indirektne štete nastaju upotrebom zaraženih klipova u ishrani domaćih životinja i ljudi, što ih izlaže mikotoksinima koji izazivajuj različita oboljenja.

Mikotoksini koji nastaju kao metabolički produkti gljivica u zrnu kukuruza, izazivvaju razne abnormalne promjene na životinjama, naročito kod prasadi – odbijanje hrane, povećanje vagine, upalne procese na unutrašnjim organima, nekontrolisano krvarenje, kao i nekroze kože. Upotrebom takvog kukuruza u ishrani krava, može doći do smanjenja mlječnosti, te poremećaja plodnosti. Kod peradi izaziva smanjenu produkciju jaja kod nosilica, slab prirast pri tovu, te razne deformacije kostiju.

Prema zdravstvenim studijama, ljudi koji jedu hranu zagađenu mikotoksinima, izloženi su njihovom kancerogenom, hepatotoksičnom i neurotoksičnom dejstvu . Opasnost za ljude postoji i ako se domaće životinje hrane hranom zagađenom mikotoksinima, jer oni prelaze u mlijeko, meso, jaja i brašno te njihove prerađevine. Termičkom obradom, većina mikotoksina se ne uništava jer su termostabilni. Za njihovo potpuno uništenje potrebna je znatno viša temperatura od one koja služi za pečenje i ostale vrste termičke obrade pri pripravljanju hrane.

Suzbijanje pojave izrazito opasnih gljivica, koje prouzrokuju pljesnivost klipa kukuruza,  ogleda se u preventivnim mjerama zaštite i primjenom adekvatne agrotehnike. Najbitnije je izabrati hibride koji su otporniji na pomenute gljivice. Pravilnom i pravovremenom primjenom agrotehničkih mjera potrebno je obezbijediti optimalne uslove vlažnosti zemljišta, naročito u cvjetanju i tokom oplodnje. Unošenje mineralnih đubriva, posebno azotnih, treba prilagoditi plodnosti zemljišta.

Ukoliko se gljivica pojavi na polju, ona svoj razvoj nastavlja i u skladištu, stoga posebnu pažnju treba posvetiti pripremi skladišnog prostora, kao i samog kukuruza prije unosa. Neophodno je dobro pregledati klipove i odbaciti zaražene. U očišćeno i prethodno pripremljeno skladište unijeti kukuruz sa optimalnim procentom vlage. Ako se skladišti zrno sa povećanim sadržajem vlage, treba postaviti tunele za produvavanje ili omogućiti prirodno provjetravanje skladišta.