Stalni rast potreba u stočarskim proizvodima, zahtjeva i stalni razvoj stočarstva, u okviru koga treba posebno istaći zadatke na unapređenju genetskog kapaciteta gajenih životinja u cilju veće i kvalitetnije proizvodnje mesa, mlijeka, jaja, vune i dugih proizvoda. Selekcija stoke ima značajnu ulogu u ostvarivanju navedenih ciljeva. Ona predstavlja značajan činilac bez koga ne može biti ozbiljnih rezultata poboljšanja genetske osnove i povećanja produktivnosti stočarstva u cjelini.
Poslovi i zadaci na selekciji stoke obavljaju se po utvrđenim metodološkim postupcima zasnovanim na međunarodnim standardima.

Svi ti postupci se moraju obavljati jedinstveno, sistematski, blagovremeno i tačno. Sama selekcija predstavlja jednu od osnovnih zootehničkih mjera za efikasno unaprđenje stočarstva, a sastoji se u tome da se od raspoloživih grla koja se upotrebljavaju u priplodu odaberu ona koja najviše odgovaraju postavljenim ciljevima. Ciljevi uzgoja se postavljaju kroz određenje programe uzgoja. Do sada su donešeni:Program uzgoja goveda za period 2016 – 2021., Program uzgoja ovaca u Republici Srpskoj za period 2018 – 2022Godine.

 

Program uzgoja je skup selekcionih metoda i postupaka kojima se ostvaruje genetsko unapređivanje gajenih rasa goveda i ovaca u Republici Srpskoj

 

Planskim uzgojem podstiče se povećanje efikasnosti proizvodnje i uzgoja domaćih životinja uz očuvanje ili poboljšanje njihove vitalnosti, povećanje ekonomičnosti stočarske proizvodnje, poboljšanje kvaliteta stočarskih proizvoda, te očuvanje genetske raznovrsnosti domaćih životinja.
Uzgojni program određuje populacije na kojima se sprovodi, uzgojne ciljeve, metode i postupke ostvarivanja, učesnike sprovođenja i njihove međusobne odnose.

Uzgojnim ciljem izgrađuje se poželjni genetski potencijal životinja. Kod određivanja uzgojnog cilja uzet je u obzir udio nasljeđivanja određenih osobina, privredni značaj osobina koje se unapređuju i mogućnost tačnog mjerenja osobina koje se žele unaprijediti. Pri genetskoj izgradnji goveda važnost se pridaje osnovnim proizvodnim osobinama (mlijeko i meso), spoljašnjosti grla i reproduktivnim osobinama.

Metode rada u sprovođenju ovog programa zasnivaju se na primjeni selekcijskih mjera i postupaka propisanih međunarodno priznatim pravilima, koja su i sastavni dio zootehničke legislative Republike Srpske.

Sprovođenje kontrole proizvodnosti goveda vrši se u skladu sa pravilima Međunarodnog odbora za kontrolu proizvodnosti životinja – engl. International Committee for Animal Recording (ICAR).
Kvalitetno priplodna grla testiraju se na osnovu podataka o njihovim proizvodnim osobinama (performans test), odnosno na osnovu podataka o osobinama potomaka (progeni test)
u skladu sa pravilnikom koji propisuje postupak ocjenjivanja uzgojnih vrijednosti, ispitivanje proizvodnosti i testiranje na potomstvo priplodnih i ukrštenih domaćih životinja.

Sprovođenje uzgojnih programa po rasama i sojevima zasniva se na sljedećim mjerama selekcije, a u zavisnosti od tipa proizvodnje:

kontrola mliječnosti,
kontrola proizvodnje mesa,
linearna ocjena tipa,
matična evidencija.

Kontrola mliječnosti

Sama kontrola mliječnosti predstavlja proizvodnu osobinu koja se registruje i utvrđuje stalno u određenim vremenskim intervalima. Treba staviti naglasak na ispravno sistematsko provođenje Uzgojno selekcijskog rada. Podloga za sve uzgajivačke ciljeve je poznavanje proizvodnih osobina kod pojedinih životinja, a to nam nudi kontrola proizvodnosti. Bez kontrole proizvodnosti ne može postojati ni jedan program uzgojno-selekcijskog rada. Samo sprovođenje kontrola proizvodnosti nevodi ka povećanju mliječnosti nego pruža bitne podatke o proizvodnim osobinama životinja koje služe za sprovođenje negativne i pozitivne selekcije, određuje uzgojne vrijednosti životinje, kontrolu nasljeđa, planiranje proizvodnog usmjerenja i druge mjere za uzgoj. Kontrola proizvodnosti pruža podlogu za selekciju, a time se unaprijeđuje odnosno povećava proizvodnost po grlu. Samo u izuzecima kontrola proizvodnosti služi direktno za proizvodne-uzgojne liste. Indirektno ima udio na ocjeni priplodnih bikova kontrolom nasljedstva u svim kontrolisanim stadima. Uzgajivač koji ne provodi kontrola proizvodnosti znači da gubi mogućnost testiranja, a time gubi i kontakt sa genetički najnaprednijom grupom životinja. U ovom momentu ušteda se može u budućnosti pokazati kao gubitak.

Metode kontrole proizvodnosti:

Metoda A: Obuhvata utvrđivanje količine, procenat masti, bjelančevina i laktoze i eventualno drugih sastojaka u mlijeku. Radi se u dvije varijante i ovu kontrolu provodi odgovorno lice.
Varijanta A4: kontrola proizvodnosti se provodi u prosječnim intervalima 27,5 do 30,5 dana, iz svih muža u toku 24 sata, radi se 12, eventualno 13 puta u toku godine i predstavlja standardnu metodu.
Varijanta AT: kontrola proizvodnosti se provodi u intervalu od 30 dana od jedne muže jedan mjesec ujutro, a drugi uvečer. Kod dvanaest kontrola godišnje u razmacima od 29,5do 30,5 dana.
Metoda B: Kontrolu radi farmer ili u saradnji sa odgovornom osobom. Metoda B se provodi u intervalima do 30 dana iz svih muža u toku dana za kontrolu i 12 kontrola godišnje. Za vjerodostojnost podataka je odgovoran farmer (sve bilješke vodi farmer). Metoda B bilježi podatke muži i sadržaju masti, bjelančevina i laktoze, te eventualno drugih sastojaka mlijeka.

Sve ove metode se prikazuju odvojeno od metode A i ne mogu se upotrebiti za kontrolu naslijeđa mliječne proizvodnosti.

Kontrola proizvodnje mesa

Pored selekcijskog rada na unapređenju osobina mliječnosti, radi se i na osobinama tovnosti kao što je mesnatost i prirast.

Osobine porasta (dnevni prirast, tjelesna masa,ili konverzija hrane)tjelesna i mišićna razvijenost kao i klanične karakteristike predstavljaju važne osobine. Organizovanje selekcije na ove osobine se vrši putem performans testova mladih muških jedinki, a kasnijim njihovim progenim testom se utvrđuje njihova priplodna vrijednost.

Sam performans test kod goveda se provodi ma muškim teladima iz planskog parenja sa elitnim bikovima i i odabranih bikovskih majki.

Telad se biraju pri uzrastu od oko 50 dana na osnovu poijekla, razvijenosti i zdrastvenog stanja. Performans testovi se izvode u testnim stanicama i proizvodnim uslovima na farmi. Prati se njihov porast i razvoj. Pripremni period traje od 50. Do 120. dana .

Testiranje se vrši od 120-365. Dana, mjerenjima tjelesne mase na svakih 28 dana.
Pored mjerenja tjelesne mase mjere se i tjelesne dimenzije i vrši ocjena tjelesne građe. Posle toga odabrana grla se stavljaju u biološki i progeni test. Samo pozitivno testirana muška grla mogu se staviti dalje u reprodukciju.

Linearna ocjena tipa

Prilikom nabavke grla veoma je važna vizuelna procjena grla. Vizuelna procjena i dobro prepoznavanje karakteristika krava je preliminaran pokazatelj mlečnosti, dugovečnosti i reproduktivne sposobnosti grla.

Procjena tjelesne razvijenosti predstavlja kritičko ocjenjivanje grla
kojim se utvrđuje da li dotično grlo svojim ukupnim izgledom garantuje pored dobrog zdravlja i visoku proizvodnju.

Linearna ocena je nastala u skladu sa potrebama odgajivača goveda jer omogućava vršenje selekcije kod grla na više osobina istovremeno. Linearna ocena je osnova svih savremenih kvalifikacionih sistema i temelj svih sistema za opisivanje mlečnih krava. Poželjno je da se krave ocjenjuju u prvoj laktaciji od 30. do150. dana od telenja predviđeno je numeričko ocenjivanje grla za pojedine osobine, ovo numeričko odnosno linearno ocenj ivanje uključuje ocenu svake predviđene osobine u njenim biološkim ekstremima u rasponu od 1 do 9.

Procena eksterijera životinja vrši se na osnovu poznavanja građe i funkcije pojedinih organa. Posebno oštro se tretiraju nasledne mane i iz odgoja se isključuju sva grla sa anomalijama. Kada je u pitanju linearno ocenjivanje tipa ocjenjuju se sledeće osobine:
• visina krsta,
• širina grudi,
• dubina tijela,
• ugao karlice,
• širina karlice,
• zadnje noge pogled sa strane,
• zadnje noge pogled od pozadi,
• ugao papka,
• veza prednjeg vimena,
• visina veze zadnjeg vimena,
• centralni ligament,
• dubina vimena,
• pozicija prednjih sisa,
• dužina sisa,
• pozicija zadnjih sisa,
• kretanje i ocena telesne kondicije.

Za mjerenje razvijenosti pojedinih delova tela koristi se Litinov štap i pantljika.

Matična evidencija

Za uspješno sprovođenje selekcije i unaprđenja, jedan od važnih uslova je i uredno i tačno vođenje matičnog knjigovodstva.

To je neophodno pomoćno sredstvo za povećanje proizvodnosti grla. Cilj vođenja matične evidencije je unapređenje stočarstva, kako na pojedinačnom gazdinstvu i farmi, tako i na unapređenju stočarstva u nekoj zemlji. Samo tačna i uredna matična evidencija pruža pravu informaciju o priplodnoj vrijednosti svakog grla, a to je važno za selekciju stoke. Preduslov za tačnost evidencije je da grlo bude pravilno obilježeno i praćeno od njegovog rođenja.

Matičnu evidenciju čine knjige i obrasci od kojih svaki ima svoju svrhu. U njih se upisuju podaci o grlima koja se namjeravaju koristiti ili se već koriste u priplodu. Matična evidencija sadrži podatke o porjeklu grla, razvijenosti, produktivnosti, plodnosti, zdravlju i naslednim osobinama. Vjerodostojni podaci o porjeklu, proizvodnim i reproduktivnim osobinama omogućiće izbor najboljih grla za priplod, a istovremeno uticati i na ekonomski prosperitet na gazdinstvu i to na nekoliko načina:

  • Držanje najproduktivnijih grla omougućiće veću proizvodnju mlijeka, mesa, jaja…
  • Smanjivanje potrošnje hrane jer će se na farmi ostavljati samo zdrava i najproduktivnija grla
  • Izlučivanje grla koja ne ostvaruju proizvodnju karakterističnu za pojedinu rasu
  • Obezbediće se dovoljan broj kvalitetnog podmlatka koje će služiti za dalji remont

Podacima o porjeklu grla izbjegava se parenje grla u srodstvu.

Matična knjiga podijeljena je na glavni dio i dodatne dijelove.

U glavni dio matične knjige upisuju se kvalitetno priplodne životinje čistih rasa dobijene sprovođenjem potvrđenog uzgojnog programa koje ispunjavaju sljedeće uslove:

  1. da imaju poznate roditelje i roditelje roditelja iste rase, izuzev kod kopitara gdje moraju imati poznato pet generacija predaka,
  2. da su obilježene od početka prema propisima za obilježavanje i
  3. da imaju rodoslov koji je usaglašen s pravilima te matične knjige.

U dodatni dio matične knjige mogu se upisati ženske kvalitetno priplodne životinje koje u cijelosti ne zadovoljavaju uslove iz glavne knjige, a ako zadovoljavaju sljedeće uslove:

  1. da se može na osnovu dokumentacije utvrditi njihovo porijeklo
  2. da je ocjenom potvrđeno da zadovoljavaju standarde rase, prema potvrđenom uzgojnom programu i
  3. da raspolažu sa minimum podataka o vrijednostima proizvodnih osobina.

U dodatni dio matične knjige mogu se upisati i muške kvalitetno priplodne životinje koje zadovoljavaju uslove, a od posebnog su uzgojnog značaja.

Dodatni dio matične knjige vodi se na obrascima glavne knjige u koje se upisuju raspoloživi podaci.

Pomoćna matična evidencija za pojedine vrste životinja sastoji se od sljedećih obrazaca:

a) govedarstvo:

  1. karton upotrebe u priplodu,
  2. registar teladi,

b) ovčarstvo i kozarstvo:

  1. karton upotrebe u priplodu,
  2. registar jagnjadi i jaradi,

v) svinjarstvo:

  1. karton upotrebe u priplodu,
  2. registar prasadi,

g) živinarstvo:

  1. registar proizvodnog jata,
  2. registar podmlatka,

d) konjarstvo:

  1. knjiga pripusta,
  2. registar ždrijebljenja.

Najveći genetski napredak ostvaruje se genetskom izgradnjom priplodnjaka, te njihovim planskim korišćenjem na populaciji pojedinih rasa i sojeva goveda.

Genetski napredak priplodnjaka ostvaruje se posebnim uzgojnim metodama i postupcima koji su usklađeni sa načelima INTERBUL-a i sastoji se od sljedećih radnji:

  • izbor roditelja novih generacija priplodnjaka,
  • sprovođenje performans testa mladih priplodnjaka,
  • sprovođenje progenih testova pozitivno ocjenjenih priplodnjaka nakon završetka performans testa,
  • korišćenje pozitivno testiranih priplodnjaka na populaciji putem vještačkog osjemenjavanja ili prirodnog pripusta.

Stalnim provođenjem prethodnih postupaka prikupljanja i evidentiranja podataka dolazi se do genetskog unapređnjenja gajenih životinja a dolazi i do postizanja kvalitetnijih proizvoda i u većem obimu.