Sama kontrola mliječnosti predstavlja proizvodnu osobinu koja se registruje i utvrđuje stalno u određenim vremenskim intervalima. Treba staviti naglasak na ispravno sistematsko provođenje Uzgojno selekcijskog rada. Podloga za sve uzgajivačke ciljeve je poznavanje proizvodnih osobina kod pojedinih životinja, a to nam nudi kontrola proizvodnosti. Bez kontrole proizvodnosti ne može postojati ni jedan program uzgojno-selekcijskog rada. Samo sprovođenje kontrola proizvodnosti nevodi ka povećanju mliječnosti nego pruža bitne podatke o proizvodnim osobinama životinja koje služe za sprovođenje negativne i pozitivne selekcije, određuje uzgojne vrijednosti životinje, kontrolu nasljeđa, planiranje proizvodnog usmjerenja i druge mjere za uzgoj. Kontrola proizvodnosti pruža podlogu za selekciju, a time se unaprijeđuje odnosno povećava proizvodnost po grlu. Samo u izuzecima kontrola proizvodnosti služi direktno za proizvodne-uzgojne liste. Indirektno ima udio na ocjeni priplodnih bikova kontrolom nasljedstva u svim kontrolisanim stadima. Uzgajivač koji ne provodi kontrola proizvodnosti znači da gubi mogućnost testiranja, a time gubi i kontakt sa genetički najnaprednijom grupom životinja. U ovom momentu ušteda se može u budućnosti pokazati kao gubitak.

Metode kontrole proizvodnosti:

Metoda A: Obuhvata utvrđivanje količine, procenat masti, bjelančevina i laktoze i eventualno drugih sastojaka u mlijeku. Radi se u dvije varijante i ovu kontrolu provodi odgovorno lice.
Varijanta A4: kontrola proizvodnosti se provodi u prosječnim intervalima 27,5 do 30,5 dana, iz svih muža u toku 24 sata, radi se 12, eventualno 13 puta u toku godine i predstavlja standardnu metodu.
Varijanta AT: kontrola proizvodnosti se provodi u intervalu od 30 dana od jedne muže jedan mjesec ujutro, a drugi uvečer. Kod dvanaest kontrola godišnje u razmacima od 29,5do 30,5 dana.
Metoda B: Kontrolu radi farmer ili u saradnji sa odgovornom osobom. Metoda B se provodi u intervalima do 30 dana iz svih muža u toku dana za kontrolu i 12 kontrola godišnje. Za vjerodostojnost podataka je odgovoran farmer (sve bilješke vodi farmer). Metoda B bilježi podatke muži i sadržaju masti, bjelančevina i laktoze, te eventualno drugih sastojaka mlijeka.

Sve ove metode se prikazuju odvojeno od metode A i ne mogu se upotrebiti za kontrolu naslijeđa mliječne proizvodnosti.

Pored selekcijskog rada na unapređenju osobina mliječnosti, radi se i na osobinama tovnosti kao što je mesnatost i prirast.

Osobine porasta (dnevni prirast, tjelesna masa,ili konverzija hrane)tjelesna i mišićna razvijenost kao i klanične karakteristike predstavljaju važne osobine. Organizovanje selekcije na ove osobine se vrši putem performans testova mladih muških jedinki, a kasnijim njihovim progenim testom se utvrđuje njihova priplodna vrijednost.

Sam performans test kod goveda se provodi ma muškim teladima iz planskog parenja sa elitnim bikovima i i odabranih bikovskih majki.

Telad se biraju pri uzrastu od oko 50 dana na osnovu poijekla, razvijenosti i zdrastvenog stanja. Performans testovi se izvode u testnim stanicama i proizvodnim uslovima na farmi. Prati se njihov porast i razvoj. Pripremni period traje od 50. Do 120. dana .

Testiranje se vrši od 120-365. Dana, mjerenjima tjelesne mase na svakih 28 dana.
Pored mjerenja tjelesne mase mjere se i tjelesne dimenzije i vrši ocjena tjelesne građe. Posle toga odabrana grla se stavljaju u biološki i progeni test. Samo pozitivno testirana muška grla mogu se staviti dalje u reprodukciju.

Prilikom nabavke grla veoma je važna vizuelna procjena grla. Vizuelna procjena i dobro prepoznavanje karakteristika krava je preliminaran pokazatelj mlečnosti, dugovečnosti i reproduktivne sposobnosti grla.

Procjena tjelesne razvijenosti predstavlja kritičko ocjenjivanje grla
kojim se utvrđuje da li dotično grlo svojim ukupnim izgledom garantuje pored dobrog zdravlja i visoku proizvodnju.

Linearna ocena je nastala u skladu sa potrebama odgajivača goveda jer omogućava vršenje selekcije kod grla na više osobina istovremeno. Linearna ocena je osnova svih savremenih kvalifikacionih sistema i temelj svih sistema za opisivanje mlečnih krava. Poželjno je da se krave ocjenjuju u prvoj laktaciji od 30. do150. dana od telenja predviđeno je numeričko ocenjivanje grla za pojedine osobine, ovo numeričko odnosno linearno ocenj ivanje uključuje ocenu svake predviđene osobine u njenim biološkim ekstremima u rasponu od 1 do 9.

Procena eksterijera životinja vrši se na osnovu poznavanja građe i funkcije pojedinih organa. Posebno oštro se tretiraju nasledne mane i iz odgoja se isključuju sva grla sa anomalijama. Kada je u pitanju linearno ocenjivanje tipa ocjenjuju se sledeće osobine:
• visina krsta,
• širina grudi,
• dubina tijela,
• ugao karlice,
• širina karlice,
• zadnje noge pogled sa strane,
• zadnje noge pogled od pozadi,
• ugao papka,
• veza prednjeg vimena,
• visina veze zadnjeg vimena,
• centralni ligament,
• dubina vimena,
• pozicija prednjih sisa,
• dužina sisa,
• pozicija zadnjih sisa,
• kretanje i ocena telesne kondicije.

Za mjerenje razvijenosti pojedinih delova tela koristi se Litinov štap i pantljika.

Za uspješno sprovođenje selekcije i unaprđenja, jedan od važnih uslova je i uredno i tačno vođenje matičnog knjigovodstva.

To je neophodno pomoćno sredstvo za povećanje proizvodnosti grla. Cilj vođenja matične evidencije je unapređenje stočarstva, kako na pojedinačnom gazdinstvu i farmi, tako i na unapređenju stočarstva u nekoj zemlji. Samo tačna i uredna matična evidencija pruža pravu informaciju o priplodnoj vrijednosti svakog grla, a to je važno za selekciju stoke. Preduslov za tačnost evidencije je da grlo bude pravilno obilježeno i praćeno od njegovog rođenja.

Matičnu evidenciju čine knjige i obrasci od kojih svaki ima svoju svrhu. U njih se upisuju podaci o grlima koja se namjeravaju koristiti ili se već koriste u priplodu. Matična evidencija sadrži podatke o porjeklu grla, razvijenosti, produktivnosti, plodnosti, zdravlju i naslednim osobinama. Vjerodostojni podaci o porjeklu, proizvodnim i reproduktivnim osobinama omogućiće izbor najboljih grla za priplod, a istovremeno uticati i na ekonomski prosperitet na gazdinstvu i to na nekoliko načina:

• Držanje najproduktivnijih grla omougućiće veću proizvodnju mlijeka, mesa, jaja…
• Smanjivanje potrošnje hrane jer će se na farmi ostavljati samo zdrava i najproduktivnija grla
• Izlučivanje grla koja ne ostvaruju proizvodnju karakterističnu za pojedinu rasu
• Obezbediće se dovoljan broj kvalitetnog podmlatka koje će služiti za dalji remont

Podacima o porjeklu grla izbjegava se parenje grla u srodstvu.

Matična knjiga podijeljena je na glavni dio i dodatne dijelove.

U glavni dio matične knjige upisuju se kvalitetno priplodne životinje čistih rasa dobijene sprovođenjem potvrđenog uzgojnog programa koje ispunjavaju sljedeće uslove:

1. da imaju poznate roditelje i roditelje roditelja iste rase, izuzev kod kopitara gdje moraju imati poznato pet generacija predaka,
2. da su obilježene od početka prema propisima za obilježavanje i
3. da imaju rodoslov koji je usaglašen s pravilima te matične knjige.

U dodatni dio matične knjige mogu se upisati ženske kvalitetno priplodne životinje koje u cijelosti ne zadovoljavaju uslove iz glavne knjige, a ako zadovoljavaju sljedeće uslove:

1. da se može na osnovu dokumentacije utvrditi njihovo porijeklo
2. da je ocjenom potvrđeno da zadovoljavaju standarde rase, prema potvrđenom uzgojnom programu i
3. da raspolažu sa minimum podataka o vrijednostima proizvodnih osobina.

U dodatni dio matične knjige mogu se upisati i muške kvalitetno priplodne životinje koje zadovoljavaju uslove, a od posebnog su uzgojnog značaja.

Dodatni dio matične knjige vodi se na obrascima glavne knjige u koje se upisuju raspoloživi podaci.

Pomoćna matična evidencija za pojedine vrste životinja sastoji se od sljedećih obrazaca:

a) govedarstvo:

1. karton upotrebe u priplodu,
2. registar teladi,

b) ovčarstvo i kozarstvo:

1. karton upotrebe u priplodu,
2. registar jagnjadi i jaradi,

v) svinjarstvo:

1. karton upotrebe u priplodu,
2. registar prasadi,

g) živinarstvo:

1. registar proizvodnog jata,
2. registar podmlatka,

d) konjarstvo:

1. knjiga pripusta,
2. registar ždrijebljenja.

Najveći genetski napredak ostvaruje se genetskom izgradnjom priplodnjaka, te njihovim planskim korišćenjem na populaciji pojedinih rasa i sojeva goveda.

Genetski napredak priplodnjaka ostvaruje se posebnim uzgojnim metodama i postupcima koji su usklađeni sa načelima INTERBUL-a i sastoji se od sljedećih radnji:

• izbor roditelja novih generacija priplodnjaka,
• sprovođenje performans testa mladih priplodnjaka,
• sprovođenje progenih testova pozitivno ocjenjenih priplodnjaka nakon završetka performans testa,
• korišćenje pozitivno testiranih priplodnjaka na populaciji putem vještačkog osjemenjavanja ili prirodnog pripusta.

Stalnim provođenjem prethodnih postupaka prikupljanja i evidentiranja podataka dolazi se do genetskog unapređnjenja gajenih životinja a dolazi i do postizanja kvalitetnijih proizvoda i u većem obimu.