Rasad kupusa se najčešće proizvodi na tri načina kao rasad „golih žila“, kontejnerski i pikirani rasad. Rasad „golih žila“ i kontejnerski rasad koristi se za kasnu proizvodnju kupusa jer nije potrebno dodatno zagrijavanje. Prednost između ova dva načina je na strani kontejnerske proizvodnje rasada iz razloga što je praktičnije i lakše, nije potrebno čupanje rasada iz zemlje, kontejnere direktno dovozimo na parcelu gdje se vrši presađivanje i biljke se bolje ukorijenjavaju jer imaju određenu količinu supstrata oko svog korijena koji je već obezbjeđen hranljivim materijama i vodom.
Za ranu proizvodnju kupusa, bilo na otvorenom polju ili u zatvorenom prostoru, koristi se pikirani rasad. Sjetva kreće u stiroporne kontejnere sa otvorima, najčešće od 160 rupa, gdje se u svaki otvor posije jedno sjeme koje olakšava poslije proces pikiranje. Poslije sijanja vrši se zalijevanje, najbolje bi bilo toplom vodom iz razloga da sjeme što prije klija. Najlakši način za postizanje tople vode u plasteniku je da postavimo plastičnu bačvu određene zapremine i u nju naspemo vodu. Kako se zagrijava prostor u plasteniku kako će i voda da poprimi temperaturu okoline. Važnost zalijevanje rasada vodom koja ima temperaturu zagrijanog prostora je da se izbjegne stres biljke od hladne vode. Pošto se proizvodnja vrši u kontejnerima od stiropora sav prostor oko sjemena, kontejner i supstrat, je na temperaturi vazduha koji je u plasteniku. Optimalni uslovi za klijanja i nicanje kupusa su dnevne i noćne temperature od 25 stepeni Celzijusovih i vlažnosti supstrata od 80 % do nicanja rasada. Poslije nicanje, a do pojave prvih pravih listova temperature sniziti za 5 stepeni Celzijusovih. Vlažnost vazduha i vlažnost supstrata održavati na optimalnom nivou, što zavisi od temperature u samom plasteniku. Poslije nicanja rasada razlog snizavanja temperature je da ne dođe do izduženja rasada koji je onda lošijeg kvaliteta, stablo je tanko i lako dolazi do polijeganja i propadanja biljke. Par dana prije pikiranja temperaturu održavati na 15 stepeni i vršiti prvo kaljenje rasada i privikavanje na nove uslove uzgoja.
Proizvodnja ranog rasada se obavlja u plastenicima koji se zagrijavaju, a najčešći način zagrijavanje plastenika je metalna peć koje neravnomjerno raspoređuje toplotu u prostoru. Tako da je potrebno češće vršiti rotaciju kontejnera oko izvora toplote i na taj način omogućavamo da rasad što ravnomjernije niče, što je jako bitno za dalji proces proizvodnje.
Pikiranje rasada se vrši kada je biljka u fazi od kotiledonih listova do prva dva prava lista. Pikiranje se vrši u pvc čaše prečnika 7 centimetara u supstrat za pikiranje rasada. Ako supstrat za pikiranje u svom sastavu nema NPK đubriva potrebno je dodati NPK đubrivo najčešće formulacije 1:1:1 (pošto se azotna đubriva dodaju prilikom prihrane rasada), pored đubriva možemo dodati i zeolit koji ima važnu ulogu u ravnomjernom otpuštanju vode i hranljivih materija. Isto tako, radi lakšeg održavanja vlažnosti supstrata možemo dodati i pijesak koji povećava volumen supstrata i samim ti i veću apsorpciju vode. Biljka se pikira u čaše do kotiledonih listova, poslije toga se vrši slaganje čaša i zalijevanje. U prostorijama gdje se vrši pikiranje treba da imamo obezbjeđen izvor toplote koji se koristi ako bi noćne temperature bile značajno niske. Zalijevanje se obavlja redovno, najčešće u prvoj polovini dana, uz navodnjavanje možemo vršiti i prihranu azotnim đubrivima ili NPK đubrivima formulacije 1:1:1. Desetak dana prije presađivanja vrši se drugo kaljenje rasada gdje se biljka privikava na stvarne dnevne i noćne temperature. Rasad se presađuje kada je u fazi od 4 do 6 listova.
Prednosti proizvodenog rasada u čašama je bolje ukorijenjavanje na njivi jer korijen oko svojih žila ima određenu količinu supstrata koji je obezbjeđen hranljivim materijama i vodom, tako da prilikom presađivanja prvih par dana svu potrebnu energiju „vuče“ iz supstrata, a taman je toliko i potrebno da se korijen i sama biljka privikne na nove uslove rasta i razvoja. Presađivanje pikiranog rasada može se vršiti direktno na zemlju ili na postavljenu malč foliju bilo da se radi o proizvodnju na otvorenom ili u zatvorenom prostoru. Da bi se smanjio vremenski period od presađivanja do sječenja kupusa koristi se agrotekstil koji u zavisnosti od vremenskih uslova period proizvodnje smanjuje za 10 do 15 dana.
