Voću ponovo prijeti mraz – voćari  pripremite se za odbranu

Za sada nema konačnih upozorenja meteorologa ali od ponedjeljka 23.03. do srijede 25.03. u većem dijelu BiH prognoziraju se niske temperature praćene snijegom i mrazom što može izazvati katastrofalne posljedice za voće. Imajući u vidu da  se očekuju izuzetni prinosi skoro svih vrsta voća, vrijedi se pokušati izboriti sa ovom nepogodom.

Voćke su već sad, u zavisnosti od sorte, u fazi cvjetanja do faze otvaranja pupoljka. Rane sorte breskve, višnje i trešnje procvjetale su, dok su rane sorte kruške i šljive u fazi otvaranja listića pupoljka do listanja. Kod jabuka prisutan je roza pup i otvaranje listova oko pupoljka.

Što je najgore, do nedjelje, 22.03. predviđa se toplije vrijeme, u kontinentalnom dijelu BiH i do plus 20 stepeni što će ubrzati otvaranje i osjetljivost pupoljaka na niske temperature.

Već je bilo šteta od mraza

Mraz je u ponedjeljak 16.03. i utorak 17.03. u okolini Gradiške izazvao štetu na ranim sortama breskve i šljiva. Temperatura je, u pojedinim selima, bila i -7 stepeni što je izazvalo stres i na stablima krušaka.

Prema prognozama u najavljenom mraznom periodu, u jutarnjim časovima temperature će pasti do -3 stepena što bi na terenu, u kotlinama i uz obale rijeka i potoka moglo da iznosi i do -5 stepeni. Mraz bi trebalo da počne već u jedan čas iza ponoći i trajaće do 07 časova što može izazvati katastrofalne štete u voćnjacima. Naravno, prognoze se mijenjaju i moguće je da mraza ne bude. Najavljen je i snijeg u nižim predjelim koji nije mnogo štetan za voće, ako nije težak i vlažan. Međutim, ako se otopi tokom dana, a noću izvedri, šteta na voću je neizbježna.

Orošavanje voćaka

Osim… osim ako se ne borimo protiv mraza. Ako ne bude baš niskih temperatura od -5 i niže, možda voćari mogu da spasu voće. Prvi način borbe je orošavanje voća ali sisteme za orošavanje ima svega nekoliko voćara u Republici Srpskoj i BiH uopšte, jer je skup. Radi se o tome da se sitnim kapljicama vode u vidu vodene pare stvara led na površini pupoljka. Prilikom orošavanja oslobađa se toplota i ispod leda pupoljak je zaštićen, a oko njega temperatura je u minusu. Problem je što se mora neprekidno prskati voćka vodom, kada temperatura u voćnjaku padne na 0 stepeni, sve do dva časa od prestanka mraza. Ako je led oko pupoljka proziran uspjeli ste, ako je led bjelkast, pupoljak je smrzao. Za orošavanje je potrebno mnogo vode, oko 40 kubika vode po satu prskanja.

Dimljenje, aminokiseline i frostbusteri

Drugi način je dimljenje voćaka. Koriste se grane, slama, piljevina. Po mom iskustvu najbolje je upotrijebiti bale slame, najbolje četvrtaste, koje se prvo pokvase vodom i zapale. Stvara se gust dim koji može da zaštiti voćke do temperatura od -3 stepena. Pomaže i dimljenje piljevinom ili granama ali one nemaju gust dim kao slama.

Treći način je primjena aminokiselina koje se mogu nabaviti u poljoprivrednim apotekama, a pomažu voćkama da sintetizuju aminokiseline bez gubljenja sopstvene energije koju mogu da preusmjere na nešto drugo. U ovom slučaju, na mraz. Nije dobro ako se primijene, do šest časova do mraza, jer to nije dovoljno da se aminokiseline usvoje od voćke.  Najbolje ih je primijeniti dan do dva prije mraza.  Dovoljno je jedna do dvije litre po hektaru.

Četvrti način su frostbusteri koji oslobađaju topao vazduh ali, kao i sisteme za orošavanje, malo voćara može sebi da ih priušti.

Dodatni problem je što će, po svemu sudeći, mraza biti tri jutra zaredom što može da iscrpi resurse voćara u njihovoj borbi a i oni sami mogu da budu veoma umorni. Ali, s obzirom na nevjerovatan rodni potencijal svog voća, u ovoj godini, vrijedi se boriti i pokušati zaštititi voće.