Suzbijanje korova nakon nicanja kukuruza

Ukoliko su proizvođači kukuruza propustili tretiranje zemljišta herbicidima nakon sjetve, a prije nicanja kukuruza, onda  je suzbijanje korova nakon nicanja kukuruza obavezna mjera zaštite u proizvodnji ove vrste.

Sem toga ove godine smo imali duži vremenski period bez kiše u vrijeme sjetve kukuruza, a kako aktivnost zemljišnih herbicida zavisi od vlage, može se očekivati slabije djelovanje istih i kao posledica toga će se pojaviti određen broj vrsta korova i nakon tretiranja.

U ovom slučaju se zaštita kukuruza, poslije nicanja usjeva i korova, koristi  kao rezervna ili naknadna mogućnost kad se koriste tkz. korektivni herbicidi.

Zato je neophodno da proizvođači obiđu svoje usjeve i utvrde koji su korovi prisutni (uskolisni i širokolisni) i u kojoj su fazi razvoja i korovi i kukuruz i na osnovu toga će odabrati herbicid ili kombinaciju herbicida što mu može preporučiti njegov savjetodavac. Širokolisni korovi su najosjetljiviji na herbicide u fazi razvoja 2-4 lista, a uskolisni kad su u porastu 10-20 cm i ako se toga proizvođači pridržavaju, uspjeh tretiranja je tad najbolji.

Suzbijanje korova nakon nicanja kukuruza ima prednosti u odnosu na tretiranje prije nicanja jer  imamo mogućnost biranja herbicida na osnovu vrste korova koji se nalaze u usjevu.

Međutim,  ovakve mjere zaštite mogu imati i nedostatke. Prvi nedostatak  je što su ovi herbicidi skuplji u odnosu na zemljišne, a drugi je povezan s vremenskim uslovima kad mehanizacija ne može u njivu zbog obilnijih i dužih padavina pa korov jače iznikne, a kukuruz preraste fazu koja je dozvoljena za tretiranje herbicidom jer bi moglo doći do  oštećenja (polijeganja) kukuruza izazvanog oštećenjem hormona rasta.

U svakom slučaju i osnovno i korektivno suzbijanje korova ima i prednosti i mana i na proizvođaču je da odluči u koje vrijeme i kojim sredstvom će vršiti suzbijanje korova, uz obavezno praćenje uputstva i savjeta stručnog lica.

Ponuda herbicida je velika i svaki od njih suzbija određenu vrstu i broj korova, pa je zato neophodno poznavati korovsku floru na našim njivama da bismo se mogli opredjeliti za najkvalitetniju zaštitu usjeva.

U  poslednje vrijeme, nakon proizvodnje herbicida na bazi sulfonilurea sve više se primjenjuje tretiranje poslije nicanja korova i kukuruza.

Dugogodišnjom upotrebom zemljišnih herbicida uništavani su širokolisni korovi, a u isto vrijeme uskolisni (sirak, pirevina), kao i neki širokolisni (palamida, gorušica, ambrozija, abitulon) dobili su više prostora .

 

Treba znati da:

  • Fenofaza razvoja biljke i broj listova kukuruza određuju koji će se herbicid primjeniti.
  • Za suzbijanje širokolisnih korova sredstvo na bazi 2,4 D primjenjuje se najkasnije do pet listova kukuruza, a sredstva na bazi dikambe i dikambe+ bentazon, koriste se do šest listova kukuruza. Ako je kukuruz preko šest listova onda treba primjeniti herbicide na bazi tembotriona i izoksadifen-etiola .
  • Sredstva za suzbijanje uskolisnih korova se mogu koristiti u periodu od dva do sedam listova kukuruza. Samo u izuzetnom slučaju i na preporuku proizvođača se mogu koristiti i do devet listova.
  • Kod primjene ovih sredstava, koji djeluju folijarno, bolji efekat se postiže ako se predviđena količini po hektaru upotrijebi dvokratno kako bi se obuhvatili korovi koji su naknadno iznikli.

Važno je zapamtiti da pravilan izbor herbicida, u zavisnosti od prisustva dominantnih korova, je jednako važan kao i vrijeme primjene, a štete od prisustva korova u usjevu kukuruza su velike i značajno utiču na smanjenje prinosa, tako da je njihovo suzbijanje ekonomski potpuno opravdano.