Sjetva pšenice u Semberiji

Na području Semberije, sjetva pšenice zahvaljujući lijepom vremenskom periodu, počela je u optimalnom roku na planiranim površinama od 13.000 ha. Ipak, zbog suvog zemljišta sjetva teče nešto sporije nego što se očekivalo, pa poljoprivredni proizvođači strepe da sušna jesen ne potraje nakon sjetve, što bi dodatno otežalo klijanje i nicanje usjeva. Ratari se trude da pšenicu zasiju u optimalnom roku, što je svakako osnovni preduslov za dobar rod. Kašnjenje u odnosu na optimalni rok sjetve predstavlja rizik za proizvođače i u takvim slučajevima prinos može biti smanjen za 10 do 15 %. Postoje proizvođači koji još uvijek završavaju berbu kukuruza, a nakon berbe pristupaju pripremi parcela za sjetvu. Tako je preporuka ratarima da ispoštuju sve tehnološke mjere proizvodnje,  odnosno da primjene neophodne agrotehničke mjere u cilju obrade zemljišta i da koriste deklarisano sjeme za sjetvu, jer je utvrđeno da sjetvom domaćeg sjemena prinosi mogu biti znatno niži. Pored toga proizvođači moraju da imaju u vidu da se sjemenom prenose biljne bolesti. Vremenske prilike su uobičajenog, lokalnog karaktera. Kiše nema i to je ono što muči poljoprivrednike, kako one što su zasijali pšenicu, tako i one koji tek trebaju da obave sjetvu. Dok jedni očekuju kišu kako bi sjeme pšenice proklijalo, drugi iščekuju da se zemljište navlaži kako bi mogli da sprovedu niz agrotehničkih operacija. Onim proizvođačima koji budu kasnili sa sjetvom, preporučuje se da povećaju sjetvenu normu i da koriste nešto ranije sorte. Oko izbora sorata neophodno je da se konsultuju sa stručnim licima.