Sjetva postrne soje na području Lijevče polja

Zbog svoje višenamjenske upotrebe u ishrani ljudi i životinja, soja je sve više zastupljenija u sjetvenoj  strukturi na području Lijevče polja. Pored redovne sjetve soja  je posljednih  godina  sve više  zastupljenija u postrnoj sjetvi.

Na području Lijevče polja soja se postrno sije poslije skidanja ječma ili pšenice tako da joj ostanu za vegetaciju  tri do četiri mjeseca. Poslije žetve ječma i pšenice vrši se tarupiranje žetvenih ostataka uz dodatak manje količine  UREE-a  da se bolje razlože žetveni ostaci , potom slijedi oranje i priprema za sjetvu. Bitno je odmah poslije žetve ječma i pšenice pristupiti obradi zemljišta i sjetvu  soje obaviti što prije  u cilju očuvanja vlage u zemljištu.

Za postrnu sjetvu soja se sije kratke vegetacije,  80 – 120 dana, odnosno sorte iz OO i OOO grupe zrenja. Soja dobro reaguje na stajnjak koga treba unijeti  pod  zimsku brazdu. Predsjetveno razbaciti 300- 400 kilograma po hektaru NPK 7:20: 30 ili NPK 8: 26:26  uz prihranu od 200 kilograma po hektaru KAN- 27 % .

Ako se unosi UREE-a  u procesu  zaoravanja  žetvenih ostataka  nema potrebe za prihranom soje. Treba voditi računa da soja u početnim fazama razvoja ne treba puno azota koji blokira razvoj kvržičnih bakterija  koje fiksiraju azot iz vazduha i transformišu ga u lako pristupačnom obliku biljkama .

Sjetva se obavlja žitnim sijačicama na 25-35 centimetara između reda ili sijačicama za soju razmaka 40 – 50 centimetara. Sjetvena norma je 80 – 120 kilograma po hektaru sjemena, sklopa 550.000 – 600 .000 biljaka po hektaru , dubina sjetve je 4-5 centimetara

Mjere njege soje poslije sjetve su :

  1. Valjanje
  2. Zaštita od korova
  3. Zaštita od bolesti
  4. Zaštita od štetnih insekata
  5. Navodnjavanje

Sjetva postrne soje na području Lijevče polja ne može se zamisliti bez sistema za navodnjavanje, jer mjeseci jun, jul, avgust i septembar znaju biti jako topli bez padavina. Soja se navodnjava u više turnusa, tri do četri,  sa po 40 litara vode po metru kvadratno u toku sezone. Kosi se sa vlagom od 14 % a može se kositi sa vlagom od 18 – 20 % uz dosušivanje na temperaturi od 40 – 60 stepeni . Prinos postrne soje je nešto manji i kreće se od 2 – 2,5 tonapo hektaru.

Soja se skladišti sa 12 % vlage.