Najznačajnije bolesti krompira u skladištu

Čuvanje krompira u toku zime je vrlo složen proces, jer se krotole krompira nalaze u stadijumu mirovanja, a po svom hemijskom sastavu su vrlo nepogodne za čuvanje, jer sadrže oko 75% vode. Takav hemijski sastav krtola je odličan supstrat za razvoj mnogih štetnih organizama, a prvenstveno gljivičnih, bakterijskih, pa i virusnih oboljenja. Zaraza gljivama i bakterijama najčešće se ostvaruje preko mehaničkih povreda koje nastaju prilikom vađenja, transporta i prebiranja krtola. Najčešći prouzrokovači bolesti uskladištenog krompira su: Fusarium solani, Phoma exigua, Erwinia carotovora i dr.

Suva trulež krtola krompira (Fusarium solani) je tipično oboljenje uskladištenog krompira, te može da pruzrokuje velike štete. Posebno velike štete nastaju ukoliko su krtole prethodno zaražene prouzrokovačem plamenjače (Phytophthora infestans). Infekcije se najčešće ostvaruju tokom vađenja krtola i pri transportu. Na mjestima gdje su krtole povrijeđenje, tokom skladištenja javljaju se sitne, mrke, nekrotične zone. Infekcija se vremenom širi, tkivo iznad pjega se uliježe, suši i smežurava u vidu koncentričnih krugova. Na površini krtola, u nekrotičnim zonama, javljaju se gomilice, koje čine micelije ružičasto bijele boje. Oboljele krtole se potpuno sasuše, postaju tvrde i mumificiraju.

Mjere zaštite:

  • smanjiti mogućnost povrjeđivanja krtola prilikom vađenja, transporta, čuvanja, sadnje
  • za vrijeme skladištenja obezbjediti dobru ventilaciju, i u početku (7-10 dana) temperaturu iznad 12°S
  • krompir skladištiti u očišćenje i dezinfikovane skladište
  • zaražene krtole ukloniti prije sadnje i uništiti

Antraknoza (gangrena) krompira (Phoma exigua) je bolest krtola krompira u skladištu, gdje se najintenzivnije razvija i pričinjava najveće štete. Na početku se javljaju sitne, okrugle, zagasite pjege na krtolama, koje zahvataju pokožicu. Vremenom nekrotične pjege se povećavaju i spajaju, a tkivo ispod njih postaje tamne boje. Potom pjege postaju ugnute, suve i mrke boje. Na ovaj način nastaju tipične gangrenozne rane, u kojima se tkivo suši i puca. Ova gljiva je parazit rana, a posebno je oboljenje izraženo u situacijama kada se krompir vadi neadekvatnim vadilicama, kojima se krtole povrjeđuju.

U borbi protiv ove bolesti osnovna mjera zaštite je izbjegavanje povreda. Po vađenju krtole treba držati deset dana na temperaturi 12-15°S, kako bi nastale povrede brzo zarasle. Za sadnju treba koristiti zdrave krtole.

Crna ili bakterijska trulež krompira – Bakterija Erwinia carotovora je prouzrokovač vlažne truleži krtola koja može nastati u vegetaciji, ali i tokom skladištenja krtola. Oboljelo tkivo krtola je meko, ulegnuto, sluzave i vlažne konzistencije. Tkivo se vremenom raspada, truli pri čemu se širi veoma neprijatan miris. Zaražene krtole se vremenom pretvaraju u kašastu masu sa pojavom bjeličastog, pjenastog bakterijskog eksudata. Ovo oboljenje je prisutno i kod nas i spada u ekonomski značajna oboljenja krompira.

Mjere zaštite:

  • oboljele krtole odstraniti iz skladišnog prostora i obavezno uništiti, ne saditi ih
  • temperatura u skladištu mora biti ispod 8⁰S
  • redovno provjetravanje skladišnog prostora
  • provjera zdravstvenog stanja krtola, posebno ako se čuvaju u vrećama, jer se bolest širi kontaktom