Kupažiranje vina predstavlja radnju kojom se dva ili više vina miješaju u određenom odnosu radi dobijanja vina sa izmjenjenim sastavom i organoleptičkim osobinama. Ova se radnja najčešće izvodi zbog:
- Tipiziranja vina
- Osvježavanja starih vina
- Popravke kvaliteta vina
- Otklanjanja nedostataka vina
Na teritoriji svakog vinskog područja se gaji veći broj vinskih sorti i to na položajima koja se po uslovima za sazrijevanje grožđa dosta razlikuju, pa će i vina od takvog grožđa biti različitog kvaliteta. Osim toga i uslovi za sazrijevanje grožđa na istom području nisu jednaki svake godine pa su i zbog toga vina različitog kvaliteta. Raznovrsnost u kvalitetu vina ne odgovara zahtjevima tržišta koje traži veće količine ustaljenih osobina i kvaliteta koje će predstavljati standardne tipove vina jednog vinskog područja. Stvaranje tipova vina (tipiziranje) standardnih osobina se postiže kupažiranjem tj. miješanjem vina različitih osobina radi dobijanja vina sa željenim osobinama.
Ponekad se dešava da vina „prestare“ bilo zbog dužeg držanja u drvenim sudovima ili su na neki drugi način bila izložena vazduhu. Može biti i takav slučaj da za starim vinima oslabi interes tržišta i da ono pređe na vina sa više svježine kao što su mlada vina. Zbog ovoga se radi kupažiranje starih vina sa mladim vinima gdje se s jedne strane stara vina osvježavaju, a mlada vina postaju starija i ranije pogodna za potrošnju.
U nekim slučajevima pojedina vina mogu u većoj mjeri da odstupaju od svog normalnog sastava i organoleptičkih osobina. Do ovakvih slučajeva dolazi u godinama nepovoljnim za sazrijevanje grožđa. Nedostaci vina se najčešće ispoljavaju u sadržaju alkohola, kiselina, boje i mirisa i otklanjaju se kupažiranjem sa vinom odgovarajućeg sastava.
Kada vino dobije neku manu ili u njemu dođe do kvarenja koja nisu u tolikoj mjeri izražena da vino postane neupotrebljivo za piće obično se poslije popravki pristupa kupažiranju takvih vina sa vinima normalnog sastava i osobina.
Za izračunavanje potrebnih količina vina za kupažiranje ima različitih načina ali se u praksi pokazao vrlo pogodan unakrsni račun.
a = vino 1
b = vino 2
c = kupažirano vino
b – c = dijelovi vina 1
c – a = dijelovi vina 2
Primjer:
Kupažiranjem vina sa 9% vol. alkohola i vina sa 14% vol. alkohola potrebno je pripremiti 1.700 litara vina sa 12% vol. alkohola. Koliko vina sa 9% vol. alkohola i vina sa 14% vol. alkohola treba uzeti pri ovoj kupaži?
Iz unakrsnog računa proizilazi da za ovu kupažu treba uzeti 2 dijela vina sa 9% vol. alkohola i 3 dijela vina sa 14% vol. alkohola čime nastaje 5 dijelova kupažiranog vina sa 12% vol. alkohola. Iz unakrsnog računa i postavke zadatka se vidi da 5 dijelova čine 1700 litara kupažiranog vina. Odavde slijedi da jedan dio čini:
1.700 ÷ 5 = 340 litara
Imajući u vidu da je unakrsni račun pokazao da za kupažu treba uzeti 2 dijela vina sa 9% vol. alokohola i 3 dijela vina sa 14% vol. alkohola, slijedi da su za ovu kupažu potrebne sljedeće količine ovih vina:
Vino sa 9% vol.: 2 × 340 = 680 litara
Vino sa 14% vol.: 3 × 340 = 1.020 litara
Nakon urađenog proračuna vrši se miješanje dobijenih količina vina.
Izračunavanja odnosa više vina po više parametara koja se kupažiraju su znatno složenija i najčešće se vrše uz pomoć grafičkih prikaza i kompijuterskih izračunavanja. U vinariji je odmah nakon sjedinjavanja vina koja se kupažiraju u potrebnom odnosu potrebno izvršiti dobro miješanje vina.
