Grinje napadaju krastavac u Semberiji

Na području Semberije na usjevima krastavca u zaštićenom prostoru, uočeno je prisustvo grinja. Grinje se smatraju jednom od najznačajnijih grupa zglavkara u zaštićenom prostoru, bilo da se razmatraju kao vrste koje nanose štete usjevima, bilo kao prirodni neprijatelji koji se koriste za biološku kontrolu štetnih insekata i grinja. To su polifagne štetočine, izuzetno malih dimenzija, koje mogu da naprave velike štete na usjevima ukoliko nastupe velike vrućine i suvo vrijeme, koje im pogoduje za razvoj. Uslijed jačeg intenziteta napada mogu da  dovedu do potpunog  sušenja i opadanja listova. Upravo zbog takvog brzog propadanja zasada, ponekad proizvođači smatraju kako im je usjeve “spalila plamenjača”, a zapravo su na svojim kulturama imali prisutan jak napad grinja. Na području Semberije najznačajnije su dvije vrste: koprivina grinja (Tetranychus urticae) i crveni voćni pauk (Panonychus ulmi).

Koprivina grinja (Tetranychus urticae)

Najpolifagnija je od svih vrsta grinja paučinara. Jaja polaže u grupama na naličju lišća, gdje se odvija cjelokupno razviće. Hraneći se sa naličja hloroplastima, na licu lista prouzrokuje pojavu žućkastih pjega, koje se mogu spajati i postajati braonkaste. Ispreda obilnu paučinu koja može zahvatiti lišće i lisne peteljke. Razvoju pogoduje visoka temperatura >30 °C i niska vlažnost vazduha. U takvim uslovima razvoj jedne generacije traje 8-12 dana pa često iznenadi proizvođače povrća.

 

Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi)

Polifagna štetočina koja može nanijeti velike štete usjevima, posebno u sušnim godinama. S obzirom na to da razvoj jedne generacije grinja traje samo 7-10 dana, vrlo je važno da se tretiranjem suzbiju svi razvojni stadijumi da ne bi došlo do njihovog ponovnog javljanja u još većem broju tokom vegetacije. Pauk se hrani sa naličja lista, uslijed čega se smanjuje proizvodnja hranjivih materija, pa su plodovi sitni. Na napadnutnom lišću prvo se pojavljuju žućkaste tačkice, koje ubrzo poprimaju ljubičasto-smeđu boju. Ove tačkice se spajaju i list se suši. Crveni voćni pauk ima larve koje su karakteristične narandžaste do crvene boje, dužine 0,2-0,5 milimetara.

 

Mjere zaštite

Ukoliko se pregledom ustanovi prisustvo grinja na naličju lista, preporučuje se primjena akaricida. Uz akaricide prepopručuje se i upotreba okvašivača, kako bi akaricid imao efikasnije djelovanje. Štetočina se suzbija samo ako pređe kritični prag štetnosti (2-3 pauka na 30 do 40 odsto listova). U cilju suzbijanja štetočine koriste se akaricidi na bazi aktivne materije „abamektin“ koji ima izuzetno dejstvo i na minere, tripse i neke moljce. Zbog fotolabilnosti, preporuka je da se preparati  primjenjuju u ranim večernjim satima. Prilikom primene preparata obavezno se treba pridržavati uputstva za upotrebu i poštovati propisane karence.