Baštenska proizvodnja povrća

Uzgoj povrća na malim površina, odnosno u porodičnom vrtu najzastupljeniji je način gajenja povrća. Porodična domaćinstva koja raspolažu odgovarajućim zemljištem proizvode povrće za sopstvene potrebe na sopstvenom zemljištu, čiji je osnovni cilj zadovoljavanje potreba za većim brojem vrsta povrća tokom sezone potrošnje, zbog čega je ova proizvodnja malog obima, ali raznovrsna. Porodični vrtovi najčešće obuhvataju površine od 200m² pa do i 1.000m², gdje na većim površinama višak povrća se može uspješno prodati. Zbog prethodno navedenog proizvodnja povrća na manjim površinama omogućuju značajnu uštedu u kućnom budžetu.

Da bi proizvodnja povrća bila uspješna, te prinos bio zadovoljavajući i kvalitativno i kvantitativno neophodno je ispoštovati određene parametre tokom same proizvodnje. Pri izboru parcele, poželjno je da ona bude osunčana, dobro provjetrena i da nema visok nivo podzemne vode. Teren treba da bude ravan, bez izrazitih depresija ili uzvišica, te dovoljno udaljen od industrijskih zagađivača  (1-5km) i saobraćajnica(100-500m).

Nakon što se odlučimo za kulture koje želimo da gajimo moramo napraviti pravilan plodored i plan sjetve. Uspješno gajenje povrća zahtijeva primjenu više odgovarajućih agrotehničih mjera. Obrada zemljišta je jedan od važnijih faktora koji doprinosi stvaranju povoljnih uslova za rast i razvoj biljke, sa ciljem što potpunijeg korišćenja genetskog potencijala biljaka. Osnovna obrada zemljišta (oranje) obavlja se u jesen, na dubini od 30cm do 40cm, kada je zemljište pri umjerenom sadržaju vlage. Prije oranja potrebno je rasturiti stajnjak, čija količina zavisi od više fakora: stanja zemljišta, gajenih vrsta, vrste stajnjaka i drugih. Orijentaciona količina stajnjaka je oko 400 kg/100m².

U proljeće, prije sjetve potrebno je izvršiti predsjetvenu pripremu zemljišta ručno ili motokultivatorima, kako bi se stvorili najpogodniji uslovi za kvalitetnu sjetvu ili sadnju, kao i nesmetano klijanje i nicanje biljaka. Cilj ove obrade zemljišta je drobljenje, sitnjenje i ravnanje površinskog sloja zemljišta kako bi se stvorio povoljan vodno-vazdušni i toplotni režim, za povrtarske vrste. Nakon pripreme zemljišta pristupa se pravljenju baštenskih leja. Najčešće su pravougaonog oblika, optimalne širine oko 120cm, da bi se mogla nesmetano plijeviti i obrađivati bez gaženja i tabanja zemljišta u njoj. Takođe, pravilno formirane leje treba da su izdignute 20–ak cm iznad zemlje da bi se omogućilo cijeđenje vode pri obilnim padavinama. Između leja ostavljaju se staze širine 40 do 60cm za nesmetan prolaz i obavljanje svih potrebnih operacija. Leje se postavljaju po dužoj strani u pravcu sjever-jug zbog ujednačenijeg i pravilnog osvjetljenja biljaka toko vegetacije.

Prije zasnivanja povrtnjaka potrebno je napraviti plan sjetve i sadnje. Najprije se siju kulture za čije klijanje i nicanje su potrebne temperature od 3 do 5°S, a to su grašak, španać, salata, crni i bijeli luk, rotkvica.

Prostor u povrtanjaku može se iskoristiti i za sjetvu aromatičnog, ljekovitog i začinskog bilja. Ove biljke najčešće se siju po ivicama povrtnjaka. Aromatično bilje (korijander, dragoljub, mirođija, žalfija, buvač, neven, hajdučka trava i dr.) svojim mirisom privlače brojne insekte, odnosno privlače insekte predatore koji se hrane štetnim insektima, privlače insekte oprašivače, a neki od njih ispuštaju miris (eterična ulja) ili biohemijske supstance koji odbijaju insekte koji mogu nanjeti velike štete gajenom povrću. Jedna od preporuka je da se crni luk i mrkva siju u naizmjenične redove, odnosno 1 do 2 reda luka i 1 do 2 reda mrkve. Ove dvije vrste odlikuju se visokim sadržajem eteričnih ulja, te svojim specifičnim izlučevinama mrkva odbija lukovu muvu, koja nanosi velike štete luku, a eterična ulja luka odbijaju mrkvinu muvu. Takođe, salata i rotkvica su dvije biljne vrste koje izrazito dobro uspjevaju jedna pored druge, kao i salata i crni i bijeli luk je dobra kombinacija. Kupusnjačama je dobar susjed žalfija, jer svojim jakim mirisom žalfija odbija kupusovu muvu. Španać je poželjno sijati pored celera, koji svojim izraženim mirisom odbija sve značajnije štetočine. Pored paradajza može se sijati bosiljak, jer odbija vaši, kao i neven. Dragoljub, neven i korijander štite krompir od plamenjače, najčešće bolesti krompira, dok kadifa posađenja između redova krompira štiti ga od zlatice. Združeni usjevi su idealni za baštensku proizvodnju, jer pravilnim odabirom maksimalno se iskorištava sva raspoloživa površina, a povoljno utiču na sam rast biljaka. Takođe, začinsko bilje djelimično poboljšava ukusu susjednih biljaka. Na ovaj način može da se izbjegne upotreba sredstava za zaštitu bilja i postigne dobijanje zdravih i zdravstveno bezbjednih plodova.